Groblje Dubravica
Groblje je površine od 1.000 m2 i djelomično je ograđeno željeznom ogradom. Ukupno ima 213 grobnih mjesta. Na groblju se gradi kapelica.
Groblja
Groblje Bosanka
Površina groblja je oko 450 m2. Na groblju su ukupno 42 grobna mjesta,
Zaton Veliki
Groblje je površine oko 700 m2 i izvedeno je u dvije izdužene terase i ograđeno je djelomično kamenim zidom. Potrebno je kositi staze na groblju. Na groblju postoji 55 grobnih mjesta. Osim ovog “novog” groblja postoji i staro u neposrednoj blizini crkve s više starih grobnica. Površine je oko 200 m2.
Udaljenost od Boninova je 13 km.
Groblje Kliševo
Groblje je pravokutnog oblika smješteno sjeveroistočno od crkve, ograđeno željeznom ogradom i kamenim zidom. Površina groblja je oko 350 m2 i ukupno ima 41 grobno mjesto. Udaljenost od Boninova je 21 km.
Groblje Brsečine
Groblje je izduženog oblika, a zapadni dio je izveden u tri manje terase. Djelomično je ograđeno niskim kamenim zidom. Površina groblja je oko 900 m2. Na groblju je ukupno 48 grobnih mjesta. Udaljenost od Boninova je 25 km.
Groblje između 3 crkve – groblje Boninovo
Najveće i najreprezentativnije, gradsko groblje, nastalo na nekada veličanstvenom ladanjskom prostoru, u čijoj su tišini uživali njihovi vlasnici, obitelj Altesti. Altesti su bili furesti, potomci Antunina, vlasnici dvoraca u Luci Šipanskoj i Između tri crkve. Dvorac Između tri crkve mićali su crnogorci kao i sve ostale dvorce u okolici 1806 godine, isti se nikada nisu obnovili, takav jedan je ladanjski posjed Altesti. Prostor je stepenast, predstavljao je đardine u svoj svojoj veličini, taracasto postavljene i uređene.
Prostor sijeku dvije prekrasne šetnice, danas prolazi između groblja, uokvirene piramidalnim čempresima, sežu sve do samog dvorca, danas kapelice, Sv Križa.
Pasate li kroz Grad, od crkve do crkve, manje-više sve su podnice, kamene grobne ploče, vječiti spomenici jedne velike kulture. Upravo zbog svog načina i kulture života naši stari nisu imali groblja kao danas. U Gradu su vlastela počivala u svojim kapelicama koje su bila u sklopu dvoraca i kuća. Postojala su groblja u bližoj okolici i to skoro uvijek u blizini ili u sastavu seoskih vjerskih objekata i tu su se uglavnom ukopavali seljani. Prisjetimo se da su vlastela posjedovala svoje dvorce i na selu. Tradiciju i običaje promijenio je Marmont i franćezi, kad su arivali, tada su iz zdravstvenih razloga zabranili ukapanje po crkvama i privatnim kapelicama. Nakon toga formiraju se prostori za ukopna mjesta, pa je jedno tako i groblje na Boninovu.